Serbian English German
  • oralna
  • slide4
  • estetska
  • slide1
  • cad-cam
  • slide2
  • slide3

Česta pitanja

Pitanje: Da li je važna preventiva?

Odgovor: Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti! Doći na vrijeme kod stomatologa znači još manje neugodnosti i manje utrošenog novca, što nije zanemarljivo. Preventiva znači redovan pregled usta i zuba bar 2-3 puta godišnje. Pregledom se konstatuje da li su zubi njegovani ili zapušteni, kakvi su paradentalni odnosi...

U ustima se manifestuju i neka opšta oboljenja kao što su dijabetes, neke vrste leukemija, avitaminoze, kao i neka kožna oboljenja. Pregled usne šupljine je početna i najvažnije stepenica u poslu jednog stomatologa.

Pitanje: Da li su stomatološke intervencije bolne?

Odgovor: Danas, uz primjenu lokalne anestezije (čak i kod djece), ni jedna stomatološka intervencija više ne mora da bude bolna i neugodna. To je sada dio prošlosti.

Pitanje: Kako prevazići strah od stomatoloških intervencija?

Odgovor: Najteže je ovaj strah prevazići pacijentima koji su doživjeli neko neugodno iskustvo u stomatološkoj oridnaciji i koje nikako ne mogu da se zaborave. To loše iskustvo ih odvraća od posjete stomatologu do te mjere da potpuno zapostave zdravlje svojih zuba. U prevazilaženju straha od stomatološke intervencije veliku ulogu igra doktor, koji svakog pacijenta treba da posmatra kao jedinku za sebe, koji mora da ima strpljenja, znanja, kreativnosti, a često da djeluje i kao psihoterapeut. Sa druge strane, pacijent treba da ima povjerenje u svog stomatologa i vremenom će svaki strah nestati.

Pitanje: Da li djeca predškolskog uzrasta treba da posjećuju stomatologa?

Odgovor: Djeca predškolska uzrasta imaju mliječne zube, a između 6. i 7. godine niče im i prvi stalni kutnjak, tako da je prisutna sva patologija kao i kod stalne denticije. Dijete treba dovoditi na pregled i kada ono još nema konkretne probleme sa zubima, upravo da se navikne na ambijent, na ljekara i da nauči osnovne principe održavanja higijene usta i zuba. Pogrešno je prvi put dovesti dijete u stomatološku ordinaciju tek onda kada ono ima problem, kada ga boli zub ili se desila neka trauma. To su situacije kada morate uraditi intervenciju kod malog, uplašenog, često histeričnog pacijenta, koji će to doživjeti kao traumu, možda i za cio život. Takve situacije treba izbjeći ranim dolascima, preventivnim pregledom i preventivnim mjerama.

Pitanje: Zašto se polako napušta upotreba amalgamskih plombi?

Odgovor: Pojedini sastojci amalgama mogu toksično da djeluju na ljudski organizam. Pored srebra i kalaja, živa je jedini sastojak amalgama koji se praktično može smatrati otrovom. Međutim, plombe od plemenitih metala (srebro, zlato), zbog čvrstog vezivanja žive sa tim metalima, potpuno su bezopasne. Ipak, pacijenti žele da plomba pored funkcije zadovolji i estetiku, te amalgam tada sigurno nije pravi izbor.

Pitanje: Kakva je povezanost između infarkta miokarda i gubitka zuba

Odgovor: U Americi je istražena veza izeđu gubitka zuba i mogućih bolesti srca. Od 2005. godine istraživanjima je obuhvaćeno preko 40.000 ljudi starosti od 40-80 godina. Dokazano je da osobe sa visokim krvnim pritiskom, povećanim šećerom u krvi i pušači imaju istovremeno i više izgubljeni zuba. Dokazana je veza između gubitka zuba i srčanih bolesti.

Pitanje: Kako spriječiti zadah iz usta?

Odgovor: Samo pranje zuba četkicom ne može da ukloni sve naslage koje se nalaze između zuba, pa hrana koja je zaostala počinje da truli, usled čega se javlja neprijatan zadah iz usta. Neophodno je da često perete zube, ali da pored četkice koristite i konac za čišćenje zuba bar jednom dnevno. Ovo pomaže u borbi sa bakterijama koje mogu da izazovu bolesti desni, krvarenje i bolesti peridontalne osnove. Zube bi trebalo čistiti dva do tri puta godišnje kod stomatologa, da bi se na vrijeme spriječili veći zahvati i problemi u funkcionisanju i izgledu zuba.

Downloadhttp://bigtheme.net/joomla Joomla Templates